Stanje industrije

„Inteligentni prijevozni sustavi” uključuju planiranje, upravljanje operacijama te aplikacije za korisničku podršku, pri čemu se upotrebljava informacijsko-komunikacijska tehnologija s ciljem da prijevozne mreže budu što sigurnije i učinkovitije.

Na svjetskoj se razini vrijednost sektora inteligentnog prijevoza procjenjuje na 18 milijardi eura. Sjedinjene Američke Države, Europska unija i Republika Koreja drže vodeći položaj, a ubrzano raste i Kina.

U Hrvatskoj 19 poduzeća temelji svoje poslovanje uglavnom na proizvodnji inteligentnih prijevoznih tehnologija ili aplikacija. U 2016. su godini ta poduzeća ostvarila prihod od 39 milijuna eura.

Globalni trendovi iz korijena mijenjaju konkurentno okruženje inteligentnog prijevoza:

  • Urbanizacija. Do 2030. ubrzana urbanizacija, sve veća gustoća naseljenosti i rastuće bogatstvo mogli bi dovesti do dvostrukog većeg broja automobila na cesti, kojih je danas 1,2 milijarde, te do gušćeg prometa i sve većeg broja zastoja.
  • Klimatske promjene. Napori da se smanje ispuštanja ugljika dovode do sve strožih (i skupljih) ekoloških propisa za proizvođače.

Kao posljedica toga, mijenjaju se industrijski trendovi:

  • Tehnologija. Rastuća područja, npr. masovni podaci, umjetna inteligencija (UI) te strojno učenje mijenjaju sektor inteligentnog prijevoza. Rast povezivosti i propusnosti mreža dovodi do toga da će vozila moći neprekidno prenositi obogaćene podatke.
  • Elektrifikacija. Propisi koji se mijenjaju i tehnologija akumulatora koja sve više napreduje pridonose prelasku na električna vozila. Kina, Francuska i Ujedinjena Kraljevina najavile su da planiraju zabraniti prodaju konvencionalnih automobila do 2040. godine.
  • Autonomna vozila. Do 2030. 15 % automobila bit će autonomno, dok će njih 50 % imati napredne sustave za pomoć u vožnji.
  • Pametna mobilnost. Napredak tehnologije i povezivosti doveo je do toga da su automobili postali sofisticirane pokretne platforme. Do 2030. godine softver će predstavljati 30 % cjelokupne vrijednosti automobila.
  • Zajednička mobilnost. Do 2030. godine svaki bi deseti automobil mogao biti zajedničko vozilo. Pružatelji usluga prijevoza na poziv, kao što je Uber, bit će među prvima pri kojima će se početi upotrebljavati autonomna vozila.
  • Integrirane platforme za inteligentni prijevoz. Pametna mobilnost, autonomna vozila i prijenos podataka omogućit će integrirane platforme za inteligentni prijevoz velikih razmjera. S pomoću njih organizirat će se i usmjeravati promet, krajnje smanjiti vrijeme tijekom kojeg upaljeni automobil stoji na mjestu te smanjiti gužve i broj nesreća.

Rastući strateški segmenti

U strateškim segmentima koji su usmjereni na urbani (a ne na ruralni) prijevoz hrvatskim se poduzećima nude mogućnosti za razvoj inteligentnih prijevoznih sustava i logistike.

  • Globalni trendovi koji su usmjereni na urbanizaciju rezultiraju gušćim mrežama cestovnog prometa u gradovima. Taj će trend dovesti do značajnih poslovnih prilika za poduzeća koja se bave inteligentnim prijevozom.
  • Čimbenici koji potiču potražnju za inteligentnim prijevozom – prometni zastoji, smanjenje ispuštanja štetnih plinova te sigurnost na cesti – izraženiji su na urbanim područjima.
  • Uzme li se u obzir činjenica da je taj sektori nov, manjim inovativnim poduzećima u Hrvatskoj nudi se čitav niz prilika da se etabliraju.
  • U strateškom segmentu suradničkog prijevoza hrvatskim se poduzećima nude istaknute prilike.

Suradnički prijevoz

U sklopu suradničkog prijevoza mreže povezanih vozila nalaze se u neprekidnoj međusobnoj interakciji te u interakciji s infrastrukturom uz cestu s ciljem da putnici stignu do svojih odredišta na brz i siguran način. Svaki je automobil jedan čvor u mreži u kojoj svi čvorovi surađuju kako bi promet tekao što bolje, kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i broj stradalih te upravljalo drugim ishodima.

Suradnički prijevoz povezan je s razvojem autonomnih vozila. Suradnički prijevoz jest onaj čimbenik koji omogućava da se ispuni obećanje da će se uz autonomna vozila uvelike smanjiti broj nesreća i zastoja.

Za rastući strateški segment suradničkog prijevoza postoji jedinstven lanac vrijednosti koji je ogledalo tehnološke inovacije potrebne za globalnu konkurentnost. Za taj su segment potrebni:

  • Suradnička, povezana i automatizirana mobilnost. Napredni kupci zahtijevat će mreže suradničkog prijevoza koje se temelje na integriranom i međusobno povezanom prijevoznom ekosustavu. Svi će elementi međusobno komunicirati ne bi li dobavili dinamičke podatke o prometu.
  • Unaprijeđene komunikacijske mreže. Kako bi se iskoristile prednosti suradničkog prijevoza, lokaliteti moraju imati unaprijeđene komunikacijske mreže – posebice 5G bežičnu tehnologiju – u svrhu prijenosa ogromnih količina podataka koje stvara mnoštvo međusobno povezanih vozila.
  • Zaštita podataka. Mreže povezanih vozila koje prenose velike količine podataka dovode do ozbiljnih problema privatnosti i sigurnosti podataka. U Europskoj uniji zaštita se takvih podataka regulira strogim odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (OUZP).
  • Kibernetička sigurnost. Hoće li javnost prihvatiti suradnički prijevoz ovisit će o tome može li se toj javnosti osigurati da njihova vozila nije moguće hakirati. Lokalna tijela vlasti tražit će visokokvalitetne sustave kibernetičke sigurnosti.
  • Za hrvatsko rješenje suradničkog prijevoza potrebna je interoperabilnost sa širom, europskom mrežom. Vozilo koje se kreće Europskom unijom mora komunicirati s infrastrukturom uz cestu i drugim vozilima duž čitave rute. Hrvatska će se poduzeća morati strogo pridržavati zahtjeva EU-a.

Kako učiniti da Hrvatska bude konkurentna?

Na kojem je mjestu lanac vrijednosti najslabiji?

Mogućnost da se hrvatska poduzeća uključe u rastući strateški segment suradničkog prijevoza ovisit će o tome mogu li uskladiti svoju ponudu s potražnjom kupaca. Područja u kojima Hrvatska zaostaje su sljedeća:

  • Infrastruktura bežičnih mreža. Suradnički prijevoz može napredovati samo ako hrvatski pružatelji mogu unaprijediti mreže za bežičnu komunikaciju u skladu s 5G normom nove generacije.
  • Vještine u okviru znanosti o podacima. Za sudjelovanje u strateškom segmentu suradničkog prijevoza potrebno je prikupljanje masovnih podataka, upravljanje masovnim podacima te njihova obrada, analiza, tumačenje i distribucija.
  • Ustanove za istraživanje, ispitivanje i testiranje. Te su ustanove od ključne važnosti uzme li se u obzir cilj EZ-a da započne s uvođenjem suradničkog prijevoza u EU-u do 2019. One su isto tako potrebne kako bi se sektor mogao nositi sa žestokom konkurencijom iz SAD-a i Istočne Azije.
  • U Hrvatskoj ne postoji etablirana industrija u području tehnologije za komunikaciju vozila s drugim vozilima i okruženjem. Uređaji za komunikaciju vozila s drugim vozilima i okruženjem potrebni su za sudjelovanje u mreži suradničkoj prijevoza. Broj osobnih vozila s mogućnosti komunikacije s drugim vozilima i okruženjem naglo će porasti sa 150.000 u 2017. na 35 milijuna u 2022. Do tada će više od 50 % vozila imati uređaj za komunikaciju s drugim vozilima i okruženjem.

Područja za reformu

Određeni aspekti ekosustava u tom sektoru ograničavaju konkurentnost Hrvatske u rastućim strateškim segmentima suradničkog prijevoza.

Dostupni resursi

Produktivnost rada je niska. Između 2000. i 2014. produktivnost je porasla za samo 20 %, dok je stvarna plaća porasla za više od 70 %. Činjenica da je porast plaća brži od rasta produktivnosti stvara zabrinutost po pitanju dugoročne cjenovne konkurentnosti hrvatske radne snage.

Postoji ograničen pristup izvorima financiranja. Kamate za tipičan kratkoročni kredit u Hrvatskoj iznose 4,7 % dok je taj postotak za države u području eura 2,3 %.

Strukovno obrazovanje i obuka mogu se usmjeriti na bolji način. Hrvatska bi se sveučilišta mogla na bolji način usmjeriti na vještine u novim, no važnim industrijskim područjima, npr. na znanost o podacima, strojno učenje, umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost.

Strategija, struktura i rivalstvo

Među hrvatskim poduzećima koja se bave inteligentnim prijevozom postoji niska razina suradnje. Hrvatska poduzeća koja se bave inteligentnim prijevozom uvelike su komplementarna. No poduzeća u sektoru inteligentnog prijevoza tek su nedavno prepoznala svoje zajedničke interese.

Povezane i popratne industrije

U Hrvatskoj postoji ograničena razina sustavne suradnje u istraživanju između javnog i privatnog sektora. Suradnja između privatnog sektora i znanstvene zajednice na određenim projektima ovisi o privatnim poznanstvima i pojedinačnim naporima.

Poduzeća u Hrvatskoj manje su inovativna od onih u susjednim zemljama. Kada je riječ o istraživačko-razvojnom intenzitetu malih poduzeća, Hrvatska zauzima 16. mjesto u EU-u, a 21. mjesto u kategoriji srednjih poduzeća. Nekoliko međunarodnih poduzeća zauzima najveći udjel u pogledu poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj.

Strateški segment suradničkog prijevoza i automobilska industrija općenito su usko povezani. Međutim:

  • Hrvatska je automobilska industrija rascjepkana. Usmjerena je na proizvodnju malih serija i izvoz tradicionalnih automobilskih komponenti (kožni, plastični i metalni dijelovi). Nijedan međunarodni proizvođač automobila nije prisutan u Hrvatskoj, što nije slučaj u većini susjednih zemalja.
  • Hrvatski proizvođači automobilskih dijelova nisu predvodnici po pitanju transformacijskih tehnologija ni trendova koji su blizu toga da iz korijena promijene prijevozni sektor. (Iznimka od tog pravila zasigurno je poduzeće Rimac Automobili, koje je proizvelo nekoliko prototipova električnih vozila).

Preporuke

Hrvatska bi mogla poboljšati svoj položaj u rastućim strateškim segmentima urbane mobilnosti na sljedeće načine:

  • Stvaranjem prvog grada s integriranim suradničkim prijevozom. Grad Zadar želi stvoriti integriranu platformu za inteligentni prijevoz s ciljem poboljšanja učinkovitosti svoje prijevozne mreže. Tom bi se platformom također unaprijedila iskustva tisuća posjetitelja koji putuju mrežom cesta, željeznica i trajekata u tom gradu i okolnoj regiji za vrijeme turističke sezone. Provedba tog prijedloga podržala bi se s pomoću sveobuhvatnog programa financiranja javne nabave inovativnih dobara i usluga (u obliku programa tehničke pomoći relevantnih ministarstava). Očekivano vrijeme trajanja: 7 – 10 godina.
  • Uspostavom tehničkog centra za sektor inteligentnog prijevoza moglo bi se pomoći hrvatskim poduzećima da se suoče s izazovima strateškog segmenta suradničkog prijevoza, uključujući i razvoj bežične 5G tehnologije. Taj bi prijedlog moglo provesti Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MGPO), Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te druga nadležna ministarstva putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine”. Očekivano vrijeme trajanja: 10 godina.
  • Provedbom studija za pronalazak tehnoloških rješenja pronašla bi se nova poduzeća u strateškom segmentu suradničkog prijevoza koja bi mogla surađivati s hrvatskim poduzećima. Taj bi prijedlog proveo MGPO putem programa tehničke pomoći na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.
  • Provedbom inicijativa po pitanju masovnih podataka – posebice inicijativa po pitanju otvorenih podataka – s pomoću kojih bi se mogao ubrzati razvoj strateškog segmenta suradničkog prijevoza. MGPO i druge relevantne agencije mogli bi pokrenuti takve inicijative putem javne nabave. Očekivano vrijeme trajanja: 5 godina.
  • Osiguravanjem slobodnog pristupa podacima o mobilnosti u javnom vlasništvu te zaštitom privatnih podataka, što je od ključne važnosti. Time će se potaknuti inovacija u pogledu novih aplikacija kojima se monetiziraju podaci dok se istovremeno poštuju prava pojedinca. MGPO i druge relevantne agencije mogli bi provesti odgovarajuće regulatorne reforme putem javnih ustanova i državnih agencija. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.

KONTAKTI

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 6106 111

www.mingo.hr

Hrvatska gospodarska komora (HGK)

Centar za industrijski razvoj (CIRAZ)

Nova cesta 7
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 207 80 01

www.ciraz.hr

                                       



Izrada materijala sufinancirana je sredstvima Tehničke pomoći iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sva prava pridržana. Izrada: ILI NET | Uvjeti korištenja