Stanje industrije

Globalni energetski sektor je golem. Na svjetskoj je razini energetski sektor (energetska tehnologija, sustavi i oprema) vrijedan 887 trilijuna eura i raste.

Energetski sektor zauzima značajan dio hrvatskog gospodarstva. Poduzeća u energetskoj industriji izravno zapošljavaju nekoliko tisuća ljudi od ukupno 1,1 milijuna poslova koji čine hrvatsko gospodarstvo. Vrijednost proizvodnje proizvodnih poduzeća na području energetike iznosi 2 milijarde eura, što iznosi 3,9 % svih djelatnosti privatnog sektora u Hrvatskoj. Energetski sektor u Hrvatskoj sastoji se od 1.000 proizvodnih društava i od neodređenog broja pružatelja usluga.

Hrvatska energetska poduzeća imaju problema s održavanjem prihoda na međunarodnoj razini. Godine 2015. energetska su poduzeća zauzimala 7,6 % ukupnog izvoza Hrvatske u vrijednosti od 868 milijuna eura. No izvoz povezan s energijom padao je za 0,9 % na godinu između 2007. i 2015.

Rastući strateški segmenti

U središtu su rastućih energetskih strateških segmenata „energetski otoci”. Energetski su otoci male, geografski diskretne električne mreže, primjerice mikromreže. Proizvodi u ovim strateškim segmentima uključuju distribuiranu proizvodnju električne energije te upravljačke sustave i tehnologije koji to omogućuju. Te „pametne” tehnologije tijekom vremena uravnotežuju potrošnju i u stvarno vrijeme odgovaraju na dostupnost i cijene energije.

Za strateške segmente energetskih otoka postoje dva glavna tržišta: zajednice i građevinski objekti. Tržište na razini zajednice jest tržište energetskih proizvoda i usluga na razini gradova. okruga i državnih električnih mreža. Tržište na razini objekta jest tržište energetskih proizvoda i usluga za pojedina kućanstva, manje maloprodajne objekte te komercijalne i industrijske objekte.

Tržište na razini zajednice i tržište na razini objekta imaju različite lance vrijednosti. Čini se kako tržište na razini zajednice nudi bolje mogućnosti.

Razina zajednice

Strateški segment na razini zajednice hrvatskim je poduzećima poželjniji je kao ciljno tržište:

  • Pri većim je razmjerima manja mogućnost za rivalstvo. Za pružanje energetskih rješenja na razini zajednice potrebne su ekonomije razmjera, pristup infrastrukturi te pravna razboritost. Integracija sustava dovodi do mogućeg nastanka novih prepreka. Kompleksne pametne električne mreže i sustavi za nadzor energije zahtijevaju visoku razinu sofisticiranosti. Stoga postoje mogućnosti na manjim tržištima, npr. na sveučilišnim kampusima te u industrijskim i stambenim zonama.
  • Proizvođači će imati prednost s obzirom na kupce. Rješenja u obliku mikromreža po svojoj su prirodi vrlo raznolika te se dobavljaju za svaki slučaj pojedinačno. Iz tog razloga proizvođači energetske opreme, tehnologije i sustava mogu pregovarati s kupcima te ne moraju razmišljati samo o cjenovnoj konkurentnosti.

Razina objekta

U usporedbi sa segmentom na razini zajednice, strateški je segment na razini objekta manje poželjan:

  • Opasnost od rivalstva je veća. S rastom tržišta sve će se više standardizirati rješenja za proizvodnju i pohranu energije na razini kućanstva. Ne postoje unutarnje prepreke koje bi poduzećima onemogućavale ulazak u ovaj segment. Instalateri solarnih ploča već su sveprisutni. Proizvodi će se sve više standardizirati, a konkurencije će biti sve više.
  • Kupci su obično dobro informirani te sposobni za pregovaranje oko cijene. Kupci u rastućim strateškim segmentima energetskih otoka na razini objekta obično su dobro informirani o onome što im je potrebno. Distribucijske električne mreže i dalje su prvi izbor za većinu ljudi, dok je za prelazak na nove tipove mreža potrebna inovativnost.

Kako učiniti da Hrvatska bude konkurentna?

Na kojem je mjestu lanac vrijednosti najslabiji?

Dva područja lanca vrijednosti prehrambene industrije ograničavaju mogućnost da Hrvatska bude konkurentna:

  • Hrvatska poduzeća na pružaju integrirana rješenja za sustave koja bi bila laka za uporabu. Za rastuće strateške segmente potrebna je integracija sustava za upravljanje energijom i dugoročnih poslijeprodajnih servisa i usluga održavanja. U Hrvatskoj nedostaju sustavi koji bi omogućili tu integraciju. Malo hrvatskih poduzeća posjeduje specijalizirano tehničko stručno znanje potrebno za tu strategiju.
  • Pohrana energije predstavlja značajan nedostatak u lancu vrijednosti. U globalnom sektoru pohrane energije proizvođači obično idu na ruku poduzećima koja se koriste globalnim strategijama s više proizvoda. U tom bi sektoru hrvatska poduzeća mogla iskoristiti raznolikost potražnje. Tehnologije su baterija za pohranu energije su, no druge tehnologije, npr. sustavi za pohranu energije koji iskorištavaju toplinsku energiju, imaju još veću ulogu u tom strateškom segmentu. Možda postoji mogućnost da hrvatska poduzeća sudjeluju pri širenju i primjeni tehnologije i materijala za pohranu energije.

Područja za reformu

Kako bi Hrvatska unaprijedila svoju konkurentnost u strateškim segmentima, mora ojačati dijelove ekosustava svojeg energetskog sektora:

Uvjeti potražnje

Za ulazak na šire tržište EU-a. potrebno je uspostaviti snažno domaće tržište. Veličina tržišta EU-a stvara prednost za hrvatska poduzeća. Hrvatska poduzeća također su tradicionalno povezana s tržištima u susjednim zemljama izvan EU-a, npr. s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom. Razvoj snažnog domaćeg tržišta doprinio bi širenju u susjedne zemlje.

Dostupni resursi

Plaće su u Hrvatskoj niske, jednako kao i produktivnost rada. Radna je snaga u Hrvatskoj dostupna za manju plaću nego u susjednim državama te je produktivnost rada niska: BDP po osobi zaposlenoj u Hrvatskoj iznosi 35 % BDP-a po osobi zaposlenoj u SAD-u. Za usporedbu, taj postotak iznosi 54 % za Sloveniju, 40 % za Poljsku, 49 % za Slovačku te 39 % za Češku Republiku. Ono što zabrinjava jest to da stvarna plaća raste brže nego produktivnost: između 2000. i 2014. produktivnost je porasla za 20 % dok je stvarna plaća porasla za više od 70 %.

Moguće je da Hrvatskoj nedostaje odgovarajućih ljudskih resursa. Broj je osoba koje završe fakultete iz područja inženjerstva nizak. Godine 2013. 5300 studenata završilo je studij iz područja inženjerstva, a njih 2900 iz područja znanosti, matematike i računarstva.

Postoji ograničen pristup izvorima financiranja. Mnoga poduzeća u energetskoj industriji navode da imaju probleme s troškovima kapitala te da se poduzeća u drugim zemljama susreću s puno boljim uvjetima. Međutim cijena kapitala za tehnologije obnovljivih izvora energije pada. Ponderirana prosječna cijena kapitala za energiju vjetra i solarnu energiju pala je za 3,9 % između 2014. i 2016. Riziko premija za energiju vjetra i fotonaponsku energiju u Hrvatskoj iznosi 10,3 %, što je značajno više od postotka u Bugarskoj i Rumunjskoj, gdje iznosi 6,5 %. Stoga je moguće da poteškoće pri procjeni izvora financiranja u Hrvatskoj u većoj mjeri proizlaze iz procijenjenog rizika u energetskom sektoru nego iz općenitih ograničenja u pristupu izvorima financiranja.

Povezane i popratne industrije

Istraživanja na području informatike i komunikacije nisu dovoljna. U Hrvatskoj postoji značajan kapacitet po pitanju inženjerskih i građevinskih usluga te usluga nabave (EPC) te sektora proizvodnje opreme. No u Hrvatskoj nedostaju kapaciteti u sektorima energetskog nadzora, informatike i komunikacija. Tehnički fakulteti postoje u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci, iako nije poznata razina do koje je suradnja između takvih ustanova i privatnog sektora plodonosna. Važno je napomenuti da IRI klaster Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu nudi platformu kojom se združuje poduzeća s ograničenim sredstvima za istraživanje i razvoj sa sveučilišnim istraživačima iz relevantnih područja. Bilo bi korisno uskladiti ciljeve istraživanja i prioritete privatnog sektora.

Strategija, struktura i rivalstvo

U Hrvatskoj nedostaje platforma za suradnju potpuno različitih poduzeća. Hrvatski se energetski sektor sastoji od različitih poduzeća koje se bave veoma različitim djelatnostima. Ta poduzeća nemaju zajedničku platformu za suradnju bilo kakve vrste.

Preporuke

Određene mjere mogu pomoći Hrvatskoj da bude konkurentnija u strateškim segmentima:

  • Osmišljavanje alternativnih rješenja za mikromreže (unutar mikromreža te između mikromreža i distribucijskih mreža).Taj bi prijedlog moglo provesti Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MGPO) putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 7 – 10 godina.
  • Postavljanje mikromreža. Hrvatski su otoci idealni za mikromreže. Među tijela koje bi se mogla u to uključiti spadaju općine, lokalne jedinice vlasti te nacionalno energetsko poduzeće Hrvatska elektroprivreda (HEP). Provedba tog prijedloga podržala bi se s pomoću sveobuhvatnog programa financiranja javne nabave inovativnih dobara i usluga (u obliku programa tehničke pomoći relevantnih ministarstava). Očekivano vrijeme trajanja: 7 – 10 godina.
  • Poticanje inovativne konkurentnosti s ciljem pronalaska odgovarajućih partnera za sudjelovanje u probnoj platformi za ispitivanje.Taj bi prijedlog mogao provesti MGPOputem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” s pomoću financiranja u obliku nagrade. Očekivano vrijeme trajanja: 2 godine.
  • Provedba probne platforme za ispitivanje u kojoj bi se osmislio sustav mikromreže za koju bi hrvatska poduzeća dopremala komponente. Hrvatske bi firme tada mogle izvoziti takvo integrirano rješenje. Platforma za ispitivanje mogla bi se smjestiti na hrvatski otok te bi se naglasak stavio na autonomne (off-grid) sustave ili sustave mikromreže koje je jednostavno pustiti u pogon i izvoziti.Probnu bi platformu mogla provoditi relevantna nadležna ministarstva ili državna poduzeća putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na temelju javne nabave. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.
  • Provedba studija za pronalazak tehnoloških rješenja s ciljem da se utvrde najbolji proizvođači kompleksnih komponenata i tehnologija za nove energetske sustave. Na taj bi se način inovativne tehnologije uskladile sa zahtjevima industrije.Taj bi prijedlog proveo MGPO putem programa tehničke pomoći na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.
  • Provedba studija za prikupljanje tržišnih podataka o (1) segmentaciji proizvoda unutar kategorija mikromreža i pametnih mreža te o veličini tržišta za svaku od njih; (2) tehničkim zahtjevima za dobavljače koji ulaze na tržište mikromreža i pametnih mreža; (3) evaluaciji troškova prelaska na te nove mreže za proizvođače u Hrvatskoj. MGPO i druge relevantne agencije mogli bi provesti taj prijedlog putem poduzeća iz privatnog sektora. Očekivano vrijeme trajanja: 5 godina.
  • Provedba prednatjecateljskih misija s ciljem usmjeravanja na tržišta na kojima bi hrvatska poduzeća željela uspostaviti trgovačke veze i pružati energetska rješenja na razini zajednice. Trgovačkim bi se misijama moglo usmjeriti na kupce na udaljenim lokacijama. MGPO i druge relevantne agencije mogli bi provesti taj prijedlog putem javnih ustanova, državnih agencija i privatnog sektora. Očekivano vrijeme trajanja: 5 godina.
  • Pružanje financijske sigurnosti s ciljem poticanja hrvatskih poduzeća na razvoj inovativnih proizvoda za izvoz. Za sudjelovanje na inozemnim natječajima potrebno je da se poduzeća organiziraju zato što rješenja ovise o komplementarnim tržištima te proizvodima ili uslugama mnogih dobavljača. MGPO bi mogao putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” pružiti koordinacijske usluge te se obvezuje podmiriti troškove prijave na inozemne natječaje. Očekivano vrijeme trajanja: 5 godina.

KONTAKTI

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 6106 111

www.mingo.hr

Hrvatska gospodarska komora (HGK)

Centar za industrijski razvoj (CIRAZ)

Nova cesta 7
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 207 80 01

www.ciraz.hr

                                       



Izrada materijala sufinancirana je sredstvima Tehničke pomoći iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sva prava pridržana. Izrada: ILI NET | Uvjeti korištenja