Stanje industrije

U Hrvatskoj je zdravstvena skrb opće pravo. Hrvatska ima javni sustav zdravstvene skrbi koji u cijelosti pokriva Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Sustav se financira putem obveznog plaćanja doprinosa svake zaposlene osobe.

U sustavu s više razina nudi se i dopunsko osiguranje. U Hrvatskoj postoje još dva tržišta osiguranja. Jedno je neobavezno dopunsko zdravstveno osiguranje putem HZZO-a koje pokriva razliku u troškovima usluga, proizvoda i postupaka koji nisu pokriveni osnovnim obveznim osiguranjem. Drugo je privatno zdravstveno osiguranje.

S obzirom na to da javni sektor vodi glavnu riječ po pitanju zdravstvenih usluga, privatni je sektor malen. Sva privatna poduzeća koja nude usluge zdravstvene skrbi i usluge socijalne skrbi sa smještajem imala su prihode od samo 354 milijuna eura u 2015. u usporedbi s više 3,15 milijardi eura, koliko su iznosili javni troškovi.

Prihodi privatnih pružatelja zdravstvenih usluga uglavnom proizlaze iz dentalnog turizma, koji se temelji na niskim cijenama, a ne na kvaliteti. Na tom tržištu hrvatska su poduzeća u prednosti pred obližnjim talijanskim pružateljima usluga. No kontinuirano natjecanje u dentalnim uslugama koje se vodi nižim cijenama stvara značajne rizike te postoji malo prostora za rast.

Dentalni turizam u Hrvatskoj mogao bi se smanjiti s obzirom na to da talijanska i austrijska tržišta postaju sve učinkovitija zahvaljujući nedavnim kapitalnim ulaganjima. Dentalni turizam možda i nije strateški segment koji bi obećavao u dugoročnom smislu. S time na umu, hrvatska će poduzeća koja pružaju zdravstvene usluge možda morati temeljiti svoje poslovanje na razvoju tržišta privatnog osiguranja u Hrvatskoj.

Inovacije na području zdravstvene skrbi u Hrvatskoj zaostaju u usporedbi s međunarodnim referentnim primjerima. Štoviše, postoje naznake odljeva mozgova s obzirom na to da Hrvati prijavljuju više patenata iz područja zdravstva izvan Hrvatske nego unutar Hrvatske.

Rastući strateški segmenti

U rastućim se strateškim segmentima naglasak stavlja na plaćanja temeljena na ishodima. Napredni kupci – uključujući osigurateljna društva i javne platitelje – u svoje ugovore uključuju plaćanja temeljena na ishodima. Poduzeća su se počela natjecati ne bi li privukla klijente (osiguratelje i pojedince) s obzirom na kvalitetu ishoda.

Rastući strateški segmenti temeljeni na ishodima dijele tri ključne značajke:

  • Prikupljanje podataka. Pružatelji usluga trebaju detaljno prikupljati, obrađivati i osigurati dokaze o učinkovitosti svojih proizvoda.
  • Analiza podataka. Osim što prikupljaju podatke, pružatelji usluga, platitelji i dobavljači trebaju analizirati, operacionalizirati i komercijalizirati te podatke s obzirom na ishode i rizike.
  • Potražnja za telemedicinskim uslugama. Platitelji u rastućim strateškim segmentima potiču pacijente da se za potrebe skrbi obrate pružateljima telemedicinskih usluga kada je to moguće.

Postoje dva glavna tržišta za rastuće strateške segmente temeljene na ishodima: tržište za pacijente s akutnim potrebama i tržište za pacijente s kroničnim potrebama. Modeli skrbi za pacijente s akutnim potrebama (primjerice, oni koji su slomili ruku) razlikuju se od modela skrbi za pacijente s kroničnim potrebama (primjerice, pacijenti s dijabetesom). Za ta tržišta stoga postoje različiti lanci vrijednosti.

Pacijenti s akutnim potrebama

Za strateški segment pacijenata s akutnim potrebama sve će više trebati:

  • Promjene mjesta pružanja skrbi. Akutna se skrb sve manje pruža u ambulantama liječnika obiteljske medicine i odjelima hitne pomoći u velikim bolnicama, a sve više u klinikama za hitnu skrb koje ubrzano integriraju s ljekarnama.
  • Promjene u obliku i uporabi. Potrošači i dalje donose odluke o tome gdje žele primiti akutnu skrb. No platitelji sve više upućuju klijente na mjesta s najučinkovitijim pružanjem skrbi.

Pacijenti s kroničnim potrebama

Za strateški segment pacijenata s kroničnim potrebama sve će više trebati:

  • Hiperspecijalizirana mjesta pružanja skrbi. Skrb temeljena na ishodima za pacijente s kroničnim stanjima postaje hiperspecijalizirana te se odvija u klinikama za ambulantnu skrb (primjerice, u klinikama koje su specijalizirane za liječenje raka prostate).
  • Integrirana skrb. S obzirom na to da su pružatelji usluga odgovorni za ishode svojih pacijenata, oni sve više unaprjeđuju integraciju svih relevantnih usluga unutar samog poduzeća.
  • Proaktivna primarna skrb i integrirano upravljanje slučajevima. Liječnici obiteljske medicine sve češće vode brigu o svim aspektima skrbi o svojim pacijentima kako bi poboljšali ishode.
  • Personalizirana zdravstvena skrb. S obzirom na intenzitet mjera ishoda personalizirana zdravstvena skrb – unutar koje se upotrebljavaju usluge upravitelja slučajevima i vremenski regulirane terapije – postaje sve uobičajenija.
  • Samoupravljanje i edukacija o zdravom ponašanju. Pružatelji zdravstvenih usluga stavljaju naglasak na prevenciju te ulažu u samoupravljanje kod pacijenata, što uključuje čestu personaliziranu komunikaciju.
  • Integracija uređaja za praćenje pacijenta. U sklopu kronične zdravstvene skrbi sve se više upotrebljavaju uređaji za praćenje pacijenta koji pružatelju usluga daju uvid u ishode u stvarnom vremenu.

Kako učiniti da Hrvatska bude konkurentna?

Na kojem je mjestu lanac vrijednosti najslabiji?

Određeni aspekti lanca vrijednosti zdravstvenih usluga koče Hrvatsku u tome da bude konkurentnija:

  • Prikupljanje, obrada i analiza podataka o ishodima. U Hrvatskoj privatna osigurateljna društva ne ulažu u prikupljanje ili analizu podataka o ishodima. Štoviše. u Hrvatskoj nedostaje inovativna pravna, institucionalna i tehnološka podrška potrebna za promociju povjerljivog prikupljanja i obrade „velikih podataka” povezanih sa zdravljem.
  • Upravljanje novim poslovnim modelima. Hrvatska se poduzeća moraju pripremiti za nove modele zdravstvene skrbi koje naglašavaju ishode. Nekim akterima u lancu vrijednosti možda se i ne žuri previše da počnu s tom tranzicijom. Ako u tome neće sudjelovati pružatelji zdravstvenog osiguranja, vrlo je mala mogućnost da će se pokrenuti i pružatelji zdravstvenih usluga.
  • Definiranje uloge i opsega privatnog osiguranja. Regulatorna struktura u Hrvatskoj ograničava razvoj sofisticiranih proizvoda na području privatnog osiguranja te koči osiguratelje u postizanju boljih ishoda.
  • Olakšavanje financijske tranzicije. Tranzicija na sustav zdravstvene skrbi temeljen na ishodima dovest će do privremenog financijskog opterećenja poduzeća u Hrvatskoj. Poduzeća će možda trebati uvjeriti ulagatelje u poslovne prednosti tranzicije te da prihvate nove računovodstvene i cjenovne sustave.

Područja za reformu

Kako bi Hrvatska unaprijedila svoju konkurentnost u strateškim segmentima, mora ojačati dijelove ekosustava svojeg zdravstvenog sektora:

Uvjeti potražnje

Javni pružatelji usluga ograničavaju potražnju za privatnim zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj. Osnovno, opće zdravstveno osiguranje vodeće je na većini tržišta osiguranja. No kako prihodi u Hrvatskoj rastu, tako raste i potražnja za privatnim zdravstvenim osiguranjem.

Hrvatska se poduzeća moraju usmjeriti prema tržištima EU-a. Još nekoliko država članica EU-a ima sustav financiranja zdravstvenog osiguranja s jedinstvenim javnim platiteljem te se te države ubrzano okreću sustavima plaćanja temeljenim na ishodima. Ti platitelji (i ostali koje tranzicija tek čeka) mogu poslužiti kao izvori potražnje.

Dostupni resursi

Pružatelji zdravstvenih usluga u Hrvatskoj imaju ograničen kapital. Pružatelji zdravstvenih usluga u Hrvatskoj u prosjeku posjeduju sredstva u iznosu od otprilike 240.000 eura, dok ta brojka za specijalizirane pružatelje usluga na međunarodnoj razini iznosi oko 70 milijuna eura, a za pružatelje kronične skrbi koji posluju na temelju prikupljenih podataka 130 milijuna eura. Hrvatskim bi poduzećima trebala financijska potpora kako bi povećale svoja osnovna sredstva.

Mala i srednja poduzeća (SME) imaju ograničen pristup izvorima financiranja. Banke u Hrvatskoj naplaćuju kamate u iznosu od otprilike 4,7 % za tipičan kratkoročni kredit, što je više nego u usporedivim državama. (Hrvatska banka za obnovu i razvitak nudi povoljne kredite s kamatom od 2 % onim poduzećima koja ulažu u prioritetne regije u zemlji.)

U odnosu na susjedne zemlje plaće su u Hrvatskoj niske, jednako kao i produktivnost rada. U Hrvatskoj više ljudi diplomira na fakultetima iz tehničkih i znanstvenih područja nego što je to slučaj u mnogim državama članicama EU-a. No najbolji donedavni studenti često nađu posao s većom plaćom negdje drugdje u Europi. Stoga se može reći da nedostaju vještine povezane s obradom podataka i naprednom uporabom softvera za rastuće segmente zdravstva.

Povezane i popratne industrije

Za postizanje dobrih zdravstvenih ishoda potrebna je bolja suradnja. Svi akteri u lancu vrijednosti trebaju surađivati, a to uključuje osigurateljna društva, pružatelje informatičkih usluga, dobavljače farmaceutskih proizvoda i proizvođače medicinskih proizvoda.

U Hrvatskoj je informacijsko-komunikacijski sektor povezan sa zdravstvom slabo razvijen. Hrvatska zaostaje za globalnim prosjekom od 3,2 % po pitanju udjela proračuna koji zdravstvo odvaja na informatički razvoj. Ako se uzme u obzir da samo 200 informatičkih stručnjaka radi u hrvatskim bolnicama, jasno je kako Hrvatska zaostaje za svjetskim prosjekom od 2,9 % po pitanju udjela koji informatički stručnjaci zauzimaju u ukupnom broju zaposlenika u bolnici.

Strategija, struktura i rivalstvo

U privatnoj zdravstvenoj skrbi prisutna je niska razina vertikalne integracije. Osigurateljna društva, pružatelji usluga i dobavljači ulaznih sirovina posluju odvojeno. Postoji niska razina koordinacije po pitanju upravljanja kontinuitetom skrbi ili suradnje na inovacijama.

Preporuke

Određene mjere mogu pomoći Hrvatskoj da bude konkurentnija u rastućim strateškim segmentima:

  • Razvoj ustanova za sustavno mjerenje zdravstvenih ishoda. U Hrvatskoj je mjerenje ishoda slabo razvijeno. Poduzeća bi mogla sama prikupljati te „velike podatke”. No često je učinkovitije rješenje da se ti resursi prikupe kao javno dobro ili javno dobro s ograničenjem. Taj bi prijedlog mogli provesti Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MGPO) i druge relevantne agencije putem javne nabave. Očekivano vrijeme trajanja: 5 godina.
  • Izdavanje jamstva s djelomičnim pokrićem rizika (eng. partial risk guarantee, PRG). Jamstvo može pokriti od 80 do 90 % gubitaka (po programu plaćanja s mogućnosti prijevremene otplate duga), pri čemu poduzeća ili zajmodavci preuzimaju rizik glavnice i kamata tijekom prvih 7 godina. Datum dospijeća zajamčenog duga može se utvrditi na razdoblje od 15 godina kako bi se poduzećima omogućilo da se prilagode na dugoročne strukturne promjene. MGPO bi mogao provesti taj prijedlog putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na način da bi pružio jamstvo s djelomičnim pokrićem rizika, pri čemu bi se pokrio dio privatnih ulaganja (bilo od dugovanja ili od izravnih kapitalnih ulaganja). Očekivano vrijeme trajanja: 7 godina.
  • Organizacija probne platforme za ispitivanje. Tijekom prve bi se faze u središte stavila zdravstvena poduzeća specijalizirana za kronične pacijente. Dugoročni bi cilj bio pružiti privatnim pružateljima zdravstvene skrbi priliku da procjene rezultate sustava plaćanja temeljenih na ishodima. Probnu bi platformu mogla provoditi relevantna nadležna ministarstva ili državna poduzeća putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na temelju javne nabave. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.
  • Uspostava programa mentorstva za zdravstveni sektor. Program mentorstva pružio bi podršku u obliku: (a) usluga savjetovanja u svrhu podrške poduzećima pri tranziciji na poslovni model temeljen na ishodima; (b) stručnog mentorstva od strane zdravstvenih i naprednih osigurateljnih poduzeća koja su sprovela taj novi model te (c) savjetovanja povezanog s usvajanjem tehnologija za daljinsku skrb i upravljanje podacima. Taj bi program mentorstva mogli provesti MGPO (s pomoću Europske banke za obnovu i razvoj) ili Hrvatska gospodarska komora putem programa tehničke pomoći na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 2 godine.
  • Usvajanje pametnih načina regulacije koji omogućavaju funkcioniranje tržišta osiguranja i štite privatnost pacijenta dok istovremeno omogućavaju osigurateljima i pružateljima zdravstvene skrbi da se koriste podacima pacijenata na pošten i produktivan način. Pametni načini regulacije povećali bi opseg i ulogu privatnog osiguranja te na taj način omogućili pacijentima izbor, integriranu skrb i dodane pogodnosti u usporedbi s obveznim zdravstvenim osiguranjem. Osmišljavanje zakona koji omogućuju konkurenciju po pitanju kvalitete (a ne manjih cijena) bit će od ključne važnosti za uspjeh privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. MGPO i druge relevantne agencije mogli bi provesti taj prijedlog putem javnih ustanova i državnih agencija. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.

KONTAKTI

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 6106 111

www.mingo.hr

Hrvatska gospodarska komora (HGK)

Centar za industrijski razvoj (CIRAZ)

Nova cesta 7
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 207 80 01

www.ciraz.hr

                                       



Izrada materijala sufinancirana je sredstvima Tehničke pomoći iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sva prava pridržana. Izrada: ILI NET | Uvjeti korištenja