Stanje industrije

Uklanjanje protupješačkih mina posao je vrijedan 267 milijuna eura na globalnoj razini. To je industrija koja zahtijeva posebne strojeve i opremu za otkrivanje i uklanjanje mina te pružatelje usluga koji obavljaju razminiranje. Potražnju za tim poslovima čine prvenstveno humanitarni „programi protuminskog djelovanja”.

Profitabilnost u Hrvatskoj je niska. Od 2014. do 2016., ukupna dobit pružatelja usluga razminiranja u Hrvatskoj iznosila je samo oko milijun eura za cijelu potkategoriju (40 tvrtki). Prosječna neto profitna marža bila je samo 2,63 %.

Rastući strateški segmenti

Tvrtke za razminiranje sve češće koriste svoju temeljnu vrijednost „stvaranje sigurnosti” kako bi diversificirale svoje poslovanje. U prošlosti, te su se tvrtke usredotočivale na otkrivanje mina i uklanjanje eksploziva. Danas, one se sve više usredotočuju na prepoznavanje brojnih različitih prijetnji (na primjer terorizam) i uklanjanje mnogih vrsta opasnog materijala (kao što je zagađenje). Ove novije segmente nazivamo „nadzor i otkrivanje” odnosno „sanacija”.

Dva su ključna tržišta za rješenja „nadzora i otkrivanja”: „nenaseljena područja” i „naseljena područja”. Nenaseljena područja uključuju velika ruralna područja, poljoprivredna zemljišta i udaljena područja. Za razliku od njih, naseljena područja su gusta urbana, gradska (i naseljena ruralna) područja.

„Urbani nadzor i otkrivanje”

Hrvatska naseljena područja posebno su atraktivno tržište za rješenja za „nadzor i detekciju“. To nazivamo strateškim segmentom „urbani nadzor i otkrivanje”.

U strateškom segmentu „urbani nadzor i otkrivanje” nije poznato kolika je opasnost po sigurnost. Tvrtke nude napredne sustave za otkrivanje i brzu neutralizaciju prijetnji.

Strateški segment „urbani nadzor i otkrivanje” dio je industrije nacionalne sigurnosti. Ovaj strateški segment dijelom pokriva područja koja pokrivaju i programi nacionalne sigurnosti, borbe protiv terorizma i javne sigurnosti. Uz složenu godišnju stopu rasta od 13,4 %, europsko unutarnje tržište sigurnosti dosegnut će 130 milijardi eura do 2020. godine.

Strateški segment „urbani nadzor i otkrivanje” usmjeren je na preventivna sigurnosna rješenja u gusto naseljenim i urbanim područjima. Gusta gradska područja, pravci i čvorišta javnog prijevoza te turistička odredišta zahtijevaju naprednu preventivnu sigurnost. Javni prostori pod privatnom upravom – kao što su stadioni, maloprodajni trgovački centri, hoteli i komercijalna područja – zahtijevaju istu budnost. U tim područjima svaki incident može dovesti do gubitka ljudskih života.

Privatne tvrtke u strateškom segmentu „urbani nadzor i otkrivanje” preuzimaju neke tradicionalne uloge na području javne sigurnosti. Privatne tvrtke surađuju s civilnim tijelima za provedbu zakona kako bi osigurale sigurnost građana.

U strateškom segmentu „urbani nadzor i otkrivanje” javljaju se nove tehnologije. Inovativni proizvodi uključuju napredni softver za otkrivanje sumnjivih aktivnosti, prijenosne uređaje za skeniranje, strojeve bez vozača za neutralizaciju eksploziva i napredni zračni nadzor.

Napredni kupci u strateškom segmentu „urbani nadzor i otkrivanje” imaju nultu toleranciju na pogreške. Svaka pogreška može ugroziti živote.

„Sanacija“

Tvrtke u strateškom segmentu „sanacije” pripremaju zagađeno zemljište za ponovnu uporabu. Uklanjanjem toksina i zagađivača, sanacija otvara potencijal za buduću obnovu.

Uz prosječnu godišnju stopu rasta od 7,62 %, tržište „sanacija” ostvarit će 109 milijardi eura do 2022. godine. Samo u Europi postoji 3,5 milijuna neiskorištenih nekretnina („brownfields“). („Brownfields” su bivše industrijske, komercijalne ili vojne lokacije čija zagađenost okoliša ograničava buduću upotrebu.)

Nekoliko čimbenika potiče potražnju za robama i uslugama u strateškom segmentu „sanacije”. Briga za zaštitu okoliša raste, zagađenje raste, a državni propisi postaju stroži.

U sve više grana industrije raste potražnja za strateškim segmentom „sanacije”. Neke od njih su nekretnine, nafta i plin, rudarstvo, poljoprivreda, šumarstvo i automobilska industrija.

Napredni kupci u strateškom segmentu „sanacije” mogu biti privatni izvođači za razvoj ili državna tijela. Potražnja privatnih kupaca za uslugama sanacije zemljišta javit će se samo kada vrijednost zemljišta osigurava profitabilan povrat ulaganja. Tamo gdje to nije slučaj, napredni kupci dolazit će iz javno-privatnih partnerstava ili javno potaknute potražnje.

I jedna i druga vrsta kupaca zahtijeva uspostavljanje jasnih normi. Konačna kvaliteta rezultata ono je što je bitno za jedne i druge. Radovi na sanaciji moraju zadovoljavati najviše zakonske norme.

Kako učiniti da Hrvatska bude konkurentna?

Na kojem je mjestu lanac vrijednosti najslabiji?

Za uspješan razvitak u rastućim strateškim segmentima „sanacije” i „urbanog nadzora i prevencije“, hrvatske tvrtke moraju unaprijediti svoju ponudu kako bi zadovoljile zahtjeve kupaca. Ove specifične mogućnosti u lancu vrijednosti u Hrvatskoj zahtijevaju jačanje kako bi se podržala oba strateška segmenta:

  • Nacionalni propisi ne daju poticaja za razvoj lokalne industrije. Propisi bi trebali nalagati visoke obvezne industrijske norme.
  • Za povećanje konkurentnosti lokalnih tvrtki potrebni su obrazovanje, transfer tehnologije, vještine i poboljšanje znanja.
  • Nedostaju razvoj tehnologije i rješenja. Uspješno sudjelovanje u ovim aktivnostima donosi najveću maržu u lancu vrijednosti.
  • Istraživanje i razvoj i inovacije zaostaju. Inovativno istraživanje dovodi do uspješnog razvoja tehnologije i rješenja. Ono pridonosi konkurentnosti lokalnog klastera i potiče izvozne mogućnosti.
  • Ispitivanje i certificiranje su ograničeni. Potrebna je odgovarajuća provjera da bi se osigurala obuka radne snage uključena u sanaciju zemljišta i pružanje sigurnosti u skladu s najvišim industrijskim normama.

Još nekoliko aktivnosti u strateškom segmentu „urbani nadzor i otkrivanje” u Hrvatskoj potrebno je ojačati:

  • Hrvatske tvrtke ne pružaju aktivnu prevenciju i otkrivanje prijetnji koja bi bila utemeljena na tehnologiji. Primjena najnaprednijih tehnologija ključna je za konkurentnost.
  • Tvrtke ne nude napredne sigurnosne usluge. To je središnja aktivnost u lancu vrijednosti.
  • Hrvatska nema mnogo kvalificiranih privatnih pružatelja usluga sigurnosti. Državna tijela za provedbu zakona ne mogu se sama nositi sa složenošću novijih prijetnji, a Hrvatska nema tvrtke koje su im spremne pomoći.

Osim toga, nekoliko aktivnosti lanca vrijednosti potrebno je ojačati posebno za potrebe strateškog segmenta „sanacije“:

  • U Hrvatska ne postoji registar neiskorištenih nekretnina. Baza podataka s detaljnim informacijama o zagađenim lokacijama je presudna.
  • Lokalne tvrtke koriste staru tehnologiju. Napredne strane tvrtke koriste inovativne tehnologije za istraživanje i procjenu rizika na terenu. Lokalne tvrtke trebaju usvojiti najnovije industrijske norme.
  • Kapaciteti hrvatskih tvrtki za poslove sanacije su slabi. Postoje mnoge metode sanacije. Razumijevanje tehnologija i njihovih prednosti i nedostataka ključno je za odabir pravog pristupa u danom kontekstu.
  • Hrvatskoj nedostaje sustav pregleda i provjere kvalitete. Provjera kvalitete je neovisni dokaz da tretirano zemljište više ne predstavlja prijetnju lokalnom stanovništvu ili okolišu.
  • Hrvatskoj nedostaju raznovrsni izvori financiranja. Različite vrste lokacija zahtijevaju različite izvore financiranja.

Područja za reformu

Određeni aspekti ekosustava u tom sektoru ograničavaju konkurentnost Hrvatske u rastućim strateškim segmentima „sanacije” i „urbanog nadzora i otkrivanja”.

Uvjeti potražnje

Izvozni sektor je koncentriran. Dva proizvođača strojeva za razminiranje čine najveći dio hrvatskog izvoza u sektoru protuminskog djelovanja. Ukupni godišnji izvoz te dvije tvrtke iznosi 30 milijuna eura (2016. godina).

Domaća potražnja je niska. Postoji samo jedan domaći kupac usluga protuminskog djelovanja, Hrvatski centar za razminiranje koji je u državnom vlasništvu. Lokalna potražnja je nužna da bi se stekle sposobnosti za konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Dostupni resursi

Tri dostupna resursa utječu na oba segmenta:

  • Produktivnost rada je niska. Između 2000. i 2014. produktivnost je porasla za samo 20 %, dok je stvarna plaća porasla za više od 70 %.
  • Izvorima financiranja je teško pristupiti. Uobičajeni kratkoročni krediti u Hrvatskoj se naplaćuju po kamatnim stopama od 4,7 %.
  • Vrlo je teško pronaći kvalificiranu radnu snagu. Broj studenata koji su završili studij iz područja znanosti, matematike, računarstva i inženjerstva u Hrvatskoj nije visok. Godine 2013., 5.300 studenata završilo je studij iz područja inženjerstva, a njih 2.900 iz područja znanosti, matematike i računarstva.

Strategija, struktura i rivalstvo

Sudjelovanje lokalnih tvrtki je ograničeno. Dok strane tvrtke iskorištavaju zahtjevnije prilike, lokalne tvrtke nude osnovne usluge. Lokalne tvrtke koriste zastarjelu opremu, reagiraju na hitne slučajeve i ponekad odlažu onečišćivače na odlagališta.

U Hrvatskoj ne postoji “sigurnosni” klaster. Povezivanje u klastere „pritišće” lokalne tvrtke na inovacije i poboljšanje. To također stvara okruženje u kojem tvrtke lakše dijele svoje vještine.

Povezane i popratne industrije

Pravilno funkcioniranje nekoliko povezanih industrija nužno je za sudjelovanje u novim segmentima. One uključuju strojarstvo, logistiku i prateće tehnologije. Te industrije ne moraju biti lokalne. Međutim, lokalnoj radnoj snazi potrebna je obuka za učinkovito korištenje i primjenu tehnologije.

Hrvatska treba poboljšati telekomunikacijsku infrastrukturu. Ažurna razmjena informacija povećava učinkovitost neutralizacije prijetnji.

Preporuke

Hrvatska bi mogla poboljšati svoj položaj u rastućim strateškim segmentima „sanacije” i „urbanog nadzora i otkrivanja” na sljedeće načine:

  • Financiranje razvoja tehnologija za preventivno otkrivanje prijetnji. Taj bi prijedlog moglo provesti Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MGPO) (putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine”) na temelju dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 7 – 10 godina.
  • Brzo pokretanje napredne potražnje. Državna agencija mogla bi raspisati natječaj za hrvatske tvrtke, za razvijanje integriranih tehnologija i kapaciteta za odgovor na specifične prijetnje. Provedba tog prijedloga podržala bi se s pomoću sveobuhvatnog programa financiranja javne nabave inovativnih dobara i usluga (u obliku programa tehničke pomoći relevantnih ministarstava). Očekivano vrijeme trajanja: 7 – 10 godina.
  • Provođenje obuke o zaštiti okoliša i gospodarenjem otpadom. MGPO bi mogao provesti te edukacije s pomoću relevantnih državnih agencija putem programa tehničke pomoći. Očekivano vrijeme trajanja: uključuje kratkoročne (jednogodišnje) programe i dugoročne (desetogodišnje) programe.
  • Pružanje poslovnog mentorstva u inovacijama proizvoda, prepoznavanju prilika, percepciji rizika, poduzetništvu i profesionalnom umrežavanju. Taj bi program mentorstva mogli provesti MGPO (s pomoću Europske banke za obnovu i razvoj, EBRD) ili Hrvatska gospodarska komora (putem programa tehničke pomoći) na temelju dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 2 godine.
  • Reforma zakonskog okvira industrije sanacije zemljišta kako bi se stvorili pravi poticaji za hrvatske tvrtke. Potrebne mjere uključuju: (i) razvijanje jedinstvene baze podataka svih kontaminiranih područja i (ii) donošenje zakona o zaštiti tla. MGPO i druge relevantne agencije mogli bi provesti taj prijedlog putem javnih ustanova i državnih agencija. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.

KONTAKTI

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 6106 111

www.mingo.hr

Hrvatska gospodarska komora (HGK)

Centar za industrijski razvoj (CIRAZ)

Nova cesta 7
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 207 80 01

www.ciraz.hr

                                       



Izrada materijala sufinancirana je sredstvima Tehničke pomoći iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sva prava pridržana. Izrada: ILI NET | Uvjeti korištenja