Stanje industrije

Obrambeni proizvodi dvojne namjene i za civilnu i za vojnu uporabu. U skladu s politikom Svjetske banke ovo se izvješće usredotočuje isključivo na civilnu primjenu tehnologije dvojne namjene. No čak i u tom slučaju obrambena rješenja dvojne namjene predstavljaju široko područje koje se prostire na nekoliko sektora koji su često samo rubno povezani.

Glavna kompetencija poduzeća koja se bave obrambenim rješenjima dvojne namjene jest dobavljanje proizvoda povezanih sa sigurnošću i zaštitom. Naša se analiza usredotočuje na tri segmenta: osobna zaštitna oprema, komunikacije i besposadna vozila.

Sektor rješenja dvojne namjene zauzima 3,9 % ukupnog izvoza EU-a, tj. 180 milijardi eura. Nuklearni strojevi, plastika, električni strojevi, zrakoplovi i svemirske letjelice najkritičniji su sektori iz perspektive izvoza dobara dvojne namjene.

Hrvatski kapaciteti u sektorima obrambenih rješenja dvojne namjene uglavnom se temelje na proizvodnji pojedinačnih proizvoda povezanih s potrebnim obrambenim kapacitetima. Važna je i civilna zaštita, iako u manjim razmjerima.

Rastući strateški segmenti

Proizvode u rastućim strateškim segmentima rješenja dvojne namjene karakterizira sofisticirana tehnološka integracija. Moraju se integrirati s naprednom tehnologijom i komunikacijskim sustavima iz različitih sektora. Jedan je primjer industrijska osobna zaštitna oprema s nosivom tehnologijom senzora uz koju dolazi usluga koja prati rezultate uporabe i upozorava kupca kada je potrebno zamijeniti opremu. Pravovremenom se zamjenom opreme štiti zdravlje i sigurnost radnika. Još jedan su primjer operacije spašavanja velikih razmjera (npr. operacije tijekom napada na Svjetski trgovinski centar 2001.) za koje je potreban veliki broj zemaljskog osoblja, cestovnih vozila, brodova i helikoptera različitih vrsta iz raznih agencija. Osoblje, vozila, brodovi i helikopteri mogu imati različite komunikacijske sustave i protokole ovisno o njihovoj namjeni i agencijama koje njima upravljaju. U takvim je slučajevima od ključne važnosti provoditi koordinaciju odlazaka, ruta, operacija spašavanja i povrataka kako bi se ostvarili što bolji rezultati i izbjegla nepotrebna kašnjenja. Brzom kombinacijom tih rascjepkanih bitno različitih sustava u jednu suradničku komunikacijsku mrežu mogu se spasiti ljudski životi. Na primjeru Svjetskog trgovinskog centra nedostatak zajedničkog sustava komunikacije za policiju i vatrogasce usporio je operacije.

Postoje dva glavna tržišta za integrirana obrambena rješenja dvojne namjene: vlasti u ulozi kupca i privatni kupci. Među glavne kupce iz privatnog sektora spadaju poduzeća koja se bave djelatnostima povezanim s naftom i plinom te rudarstvom, a koje karakterizira veliki tjelesni rizik. Vlasti u ulozi kupca mogu biti državne, županijske ili općinske te među njih spadaju i subjekti iz javnog sektora, npr. bolnice i vatrogasne jedinice.

Glavna razlika između privatnih kupaca i vlasti u ulozi kupca jest metoda kupnje. Vlasti u ulozi kupca obično upotrebljavaju javne natječaje. Ti natječaji podliježu kompleksnim institucijskim pravilima i vanjskim pravnim propisima. Organiziraju se povremeno te su takvi ugovori vrlo vrijedni. Svi ti čimbenici zajedno mogu povećati pritisak na poduzeća i dovesti ih u nepovoljan položaj po pitanju pregovaračke moći. Za razliku od vlasti, privatni kupci svoje odluke donose s obzirom na tržišne čimbenike.

Privatna integrirana rješenja

Rastući strateški segment privatnih integriranih rješenja posebice je privlačan za Hrvatsku. Moguće je da je prodaja privatnim kupcima privlačnija nego prodaja vlastima u ulozi kupca.

Postoji jasno tržište kupaca za strateški segment privatnih integriranih rješenja. Među kupce spadaju poduzeća s velikim mrežama vrijedne i istaknute imovine. Tim su poduzećima potrebne usluge nadzora, praćenja i sigurnosti čiji je cilj zaštita imovine tih poduzeća od vanjskih prijetnji.

Kako učiniti da Hrvatska bude konkurentna?

Na kojem je mjestu lanac vrijednosti najslabiji?

Mogućnost da hrvatska poduzeća uspiju u rastućem strateškom segmentu privatnih integriranih rješenja ovisi o tome mogu li uskladiti svoju ponudu s potražnjom kupaca. U lancu vrijednosti u Hrvatskoj potrebno jačati sljedeće određene mogućnosti:

  • Komunikacija. Bežično umrežavanje s niskom potrošnjom energije i druge komunikacijske tehnologije za prijenos velike količine podataka u lošim uvjetima i opasnim okolinama bili bi od značajnog interesa za inovaciju.
  • Interoperabilnost. Kritično područje za istraživanje i razvoj bila bi integracija osobne zaštitne opreme u ostatak platforme za rješenja.
  • Tekstili. Tekstili su osnova osobne zaštitne opreme. No ulazak Hrvatske u EU naštetio je hrvatskim proizvođačima tekstila, što je vidljivo iz njihove negativne složene godišnje stope rasta od ‒2,21 % tijekom posljednje tri godine.
  • Besposadna vozila. Besposadna vozila svih vrsta (uključujući besposadne letjelice, besposadna zemaljska vozila i besposadna podvodna vozila) bila bi korisna za upravljanje u kriznim situacijama te za funkcije traganja i spašavanja. Izazov je pronaći odgovarajući poslovni model kako bi se potakla privatna istraživanja o uporabi besposadnih vozila u takvim kontekstima.

Područja za reformu

Određeni aspekti ekosustava u tom sektoru ograničavaju konkurentnost Hrvatske u rastućem strateškom segmentu privatnih integriranih rješenja.

Dostupni resursi

Izazov je pronaći kvalificirane radnike. U Hrvatskoj je broj osoba koje završe fakultet iz područja prirodnih znanosti, matematike, računarstva i inženjerstva nizak. Godine 2013. 5300 studenata završilo je studij iz područja inženjerstva, a njih samo 2900 iz područja prirodnih znanosti, matematike i računarstva. Nedostaje radne snage u sektoru obrambenih rješenja dvojne namjene. Zbog otvorenog tržišta rada unutar EU-a dobri se inženjeri mogu preseliti u inozemstvo za puno višu neto plaću. Između 2000. i 2014. produktivnost je porasla za samo 20 %, dok je stvarna plaća porasla za više od 70 %. Činjenica da plaće rastu brže od produktivnosti daje razloga za zabrinutost zbog dugoročne cjenovne konkurentnosti hrvatske radne snage.

Izvori financiranja teško su dostupni. Kamate za tipičan kratkoročni kredit u Hrvatskoj iznose 4,7 %. Hrvatska banka za rekonstrukciju i razvitak (HBOR) ipak nudi povoljne kredite uz kamatu od 2 % za mala i srednja poduzeća (SME) koja ulažu u prioritetne regije u zemlji te kamatu od 4 % ostalim malim i srednjim poduzećima.

Potrebno je unaprijediti infrastrukturu u Hrvatskoj. Hrvatska zauzima 40. mjesto od ukupno 140 zemalja s obzirom na kvalitetu infrastrukture. Da bi poduzeća bila konkurentna u strateškom segmentu privatnih integriranih rješenja, moraju ulagati u proizvodnju i proizvodne kapacitete, ustanove za istraživanje i razvoj, laboratorije za ispitivanje (npr. za ispitivanje novih materijala), informatičku infrastrukturu i komunikacijske centre te certifikacijske laboratorije.

Strategija, struktura i rivalstvo

Karike lanaca vrijednosti u Hrvatskoj su slabe. Uspješna poduzeća koja su usmjerena na izvoz u sektoru obrambenih rješenja dvojne namjene svoje ulazne materijale dobavljaju izvan Hrvatske.

Mnoga se poduzeća oslanjaju na prodaju javnom sektoru. Ona ovise o postupcima javnih natječaja. Istovremeno je tim poduzećima teško uspjeti na natječajima u drugim europskim zemljama.

Suradnja između poduzeća gotovo i da ne postoji. Hrvatski sektor obrambenih rješenja dvojne namjene sastoji se od bitno različitih poduzeća koja se bave raznolikim djelatnostima. Mnoga se od tih poduzeća izoliraju te na taj način pokušavaju poslovati i biti konkurentna. Zajednička bi platforma za kolaboraciju i suradnju mogla pripomoći domaćim poduzećima da iskoriste svako ulaganje u tom sektoru.

Hrvatska će poduzeća možda trebati udružiti snage. Konkurencija je na domaćem tržištu slaba te ona većinom proizlazi iz stranih poduzeća. Da bi hrvatska poduzeća proizvela potrebne količine za izvoz, možda će se trebati udružiti i zajedno tržiti na ciljnim tržištima.

Povezane i popratne industrije

Suradnja je između privatnog sektora i znanstvene zajednice ograničena. Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije osnovan je 2013. godine, a njegova je svrha povezati velike proizvođače obrambene opreme dvojne namjene i znanstvenu zajednicu. Sastoji se od 32 subjekta iz privatnog sektora, dva tijela regionalne vlasti, šest povezanih ustanova te devet znanstvenih i istraživačkih ustanova. No postoji stalna potreba za poboljšanjem suradnje između poslovnih subjekata i znanstvene zajednice kako bi se unaprijedila inovacijska klima.

Znanstvena istraživanja u Hrvatskoj ne prate potrebe poslovnog sektora. Znanstvenici i ostali dionici trebaju više surađivati. Poduzeća nemaju pristup istraživačkoj infrastrukturi. Rezultati istraživanja rijetko se kada primjenjuju u praksi. Istraživački ciljevi i prioriteti privatnog sektora nisu usklađeni.

Preporuke

Hrvatska bi mogla poboljšati svoj položaj u rastućem strateškom segmentu reguliranih civilnih rješenja na sljedeće načine:

  • Provedbom natječaja za osmišljavanje proizvoda, usluga ili rješenja za primjene pri traganju i spašavanju. Tim bi se natječajem potakla inovacija kojom bi Hrvatska učvrstila svoj položaj u nekoliko relevantnih područja. Natječajem bi se također promovirala suradnja između različitih industrija. Taj bi prijedlog moglo provesti Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MGPO)putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na temelju financiranja u obliku nagrade. Očekivano vrijeme trajanja: 2 godine.
  • Pružanjem početnog poticaja za naprednu potražnju. Da bi se u Hrvatskoj dao početni poticaj za naprednu potražnju za rješenjima u području traganja i spašavanja, javna bi agencija mogla objaviti natječaj za hrvatska poduzeća da osmisle integrirane tehnologije i kapacitete za odgovor na hitne slučajeve. Plaćanje bi se temeljilo na sposobnosti nekog poduzeća da odgovori na hitne slučajeve i to prema prethodno zadanim pokazateljima uspješnosti u stvarnom životu i u probnim scenarijima. Provedba tog prijedloga podržala bi se s pomoću sveobuhvatnog programa financiranja javne nabave inovativnih dobara i usluga (u obliku programa tehničke pomoći relevantnih ministarstava). Očekivano vrijeme trajanja: 7 – 10 godina.
  • Provedbom studije za pronalazak tehnoloških rješenja. Studije za pronalazak tehnoloških rješenja pomogle bi poduzećima u segmentu privatnih integriranih rješenja da pronađu najbolje pružatelje tehnoloških rješenja na svjetskoj razini. Taj bi prijedlog proveo MGPO putem programa tehničke pomoći na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.
  • Pružanjem edukacije o inovacijama u strateškom segmentu privatnih integriranih rješenja, npr. za neovisne agente za traganje i spašavanje. MGPO bi mogao provesti taj program s pomoću relevantnih državnih agencija putem programa tehničke pomoći. Očekivano vrijeme trajanja: Uključuje kratkoročne (jednogodišnje) programe i dugoročne (desetogodišnje) programe.
  • Razvojem certifikacijskog kapaciteta. Certificiranje je relevantno u nekoliko područja povezanih sa sektorom obrambenih rješenja dvojne namjene. Primjerice, EU od proizvođača zahtjeva da na određene vrste osobne zaštitne opreme stave oznaku Conformité Européene (CE). Taj bi prijedlog proveo MGPO putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 6 godina.
  • Provedbom poslovnog mentorstva u području inovacije, prepoznavanja prilika, percepcije rizika, poduzetništva i stručnog umrežavanja. Taj bi program mentorstva mogli provesti MGPO (s pomoću Europske banke za obnovu i razvoj) ili Hrvatska gospodarska komora (putem programa tehničke pomoći) na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 2 godine.

KONTAKTI

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ulica grada Vukovara 78
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 6106 111

www.mingo.hr

Hrvatska gospodarska komora (HGK)

Centar za industrijski razvoj (CIRAZ)

Nova cesta 7
10 000 Zagreb

tel.: 01/ 207 80 01

www.ciraz.hr

                                       



Izrada materijala sufinancirana je sredstvima Tehničke pomoći iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija, iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.
Sva prava pridržana. Izrada: ILI NET | Uvjeti korištenja