Stanje industrije

Svjetsko tržište farmaceutskih proizvoda, biofarmaceutskih proizvoda, medicinske opreme i proizvoda („farmaceutska industrija”) vrijedno je 887 milijardi eura te ono i dalje raste. Hrvatska poduzeća zauzimaju samo mali dio tog tržišta. No ta poduzeća nude raznolik asortiman proizvoda koji može poslužiti kao temelj za daljnji rast.

Farmaceutska industrija zauzima mali udio u hrvatskom gospodarstvu. Poduzeća u tom sektoru zapošljavaju otprilike 4000 ljudi od ukupno 1,1 milijuna poslova koji čine hrvatsko gospodarstvo, dok od ukupno 147.000 poduzeća, njih 62 spada u spomenutu industriju.

Hrvatska je farmaceutska industrija koncentrirana. Najveći dio te proizvodnje odnosi se na generičke farmaceutske proizvode i aktivne sastojke farmaceutskih proizvoda. Farmaceutska poduzeća također su uvelike koncentrirana. Prihodi poduzeća Pliva veći su za više od 50 % od zajedničkih prihoda sljedećih devet najvećih poduzeća.

Farmaceutska industrija usmjerena je na izvoz. Hrvatska na godinu izvozi farmaceutske proizvode u vrijednosti od 529 milijuna eura. Farmaceutski proizvodi čine 1,3 % proizvodnje te čak 4,6 % izvoza.

Međutim, Hrvatska je neto izvoznik farmaceutskih proizvoda. U 2015. godini Hrvatska je uvezla farmaceutske proizvode u vrijednosti od 887 milijuna eura.

Prihodi se povećavaju, no neto dobit varira. Prihodi su se povećali s 663 milijuna eura u 2013. na 757 milijuna eura u 2015. No u 2015. devet od deset najvećih farmaceutskih poduzeća u Hrvatskoj doživjelo je pad dobiti.

Rastući strateški segmenti

U središtu su rastućih farmaceutskih strateških segmenata integrirane usluge, a ne samostalni proizvodi. U okviru tradicionalne industrije zdravstvene skrbi i dobrobiti proizvodi dolaze u samostalnim tvorničkim pakiranjima, primjerice tablete ili kapsule. U rastućim strateškim segmentima kombiniraju se nove vrste lijekova, digitalne tehnologije i pridružene usluge. Proizvođači trebaju integrirati usluge i proizvode te pružiti cjelovita rješenja koja kombiniraju farmaceutske proizvode te dijagnostičke usluge i usluge praćenja radi ispravne primjene tih farmaceutskih proizvoda.

U kontekstu razvoja novih strateških segmenata potrebno je razviti svijest o čitavom lancu vrijednosti. Poduzeća moraju na sebe gledati kao na dio cjelokupnog lanca vrijednosti usmjerenog na usluge. Moraju prilagoditi svoje proizvode u skladu s potrebama najvećih pokretača integracije na čelu lanca vrijednosti.

Postoje dva osnovna tržišta za rastuće strateške segmente s integriranim uslugama: tržište „dobrobiti” usmjereno na potrošače te tržište „ponude koja nadilazi tablete” usmjereno na ustanove. Za ta dva strateška segmenta postoje različiti lanci vrijednosti. Na tržištu usmjerenom na potrošače neposredni su kupci maloprodajna poduzeća koja trguju izravno s krajnjim korisnicima. Na tržištu usmjerenom na ustanove, kupci su velike organizacije za zdravstvenu skrb. Svaki strateški segment ima svoje jedinstvene potrebe.

„Dobrobit”

Za strateški segment „dobrobiti” sve će više trebati:

• Integracija tjelesne i psihološke vrijednosti. Potrošači žele proizvode koji će im omogućiti da izgledaju i osjećaju se odlično. Pri takvim se proizvodima naglasak stavlja ne samo na tjelesne prednosti, već i psihološke prednosti.
• Eksperimentiranje i pružanje savjeta. Ako potrošač ima mogućnost da se upozna s proizvodom, onda je i veća mogućnost da će on taj proizvod i kupiti. Edukacija potrošača postaje sastavni dio ponude.

„Ponuda koja nadilazi tablete”

Za strateški segment „ponude koja nadilazi tablete” sve će više trebati:

• Postupak nabave temeljen na dokazima i ishodima. Proizvođači trebaju postići određenu stopu uspješnih ishoda za pacijente. Stoga trebaju detaljno prikupljati i predstavljati dokaze po pitanju učinkovitosti svojih proizvoda.
• Kućna skrb. Kućna skrb jeftinija je od bolničke skrbi. No za tu je vrstu skrbi potrebno omogućiti daljinsku terapiju za pacijente, daljinsko praćenje njihovog stanja te daljinsko slanje podataka odgovarajućim zdravstvenim djelatnicima.
• Personalizirana zdravstvena skrb. Velik broj najvećih međunarodnih poduzeća koja se bave biološkim znanostima kreće se u tom smjeru. No velikim je poduzećima skupo prilagoditi ponudu raznolikim potrebama. Hrvatska može biti karika koja nedostaje.

Kako učiniti da Hrvatska bude konkurentna?

Na kojem je mjestu lanac vrijednosti najslabiji?

Određeni aspekti lanca vrijednosti farmaceutske industrije ograničavaju konkurentnost Hrvatske:

• Softverske usluge. Pametna ambalaža (primjerice, bežične bočice za tablete koje prate unos lijekova) može doprinijeti pridržavanju medicinskih uputa. No prikupljanje podataka o učestalosti uporabe, učinkovitosti i nuspojavama mora biti nadopuna ambalaži. Priloženi softver mora filtrirati i obrađivati velike količine podataka. U Hrvatskoj postoji snažna zajednica za razvoj softvera. No ta zajednica mora dokazati kako može pružiti takva specifična i tehnički zahtjevna rješenja.
• Logistika sustava dostave. Dostava odgovarajućih lijekova na vrijeme od ključne je važnosti. Svaki pružatelj rješenja mora dokazati da je za to sposoban.
• Daljinska skrb putem internetske/telefonske podrške.Posljednji je sastojak tog rješenja usluga daljinske podrške. Usluga podrške daje pacijentima upute pri rješavanju problema i pruža im manje zdravstvene savjete. Hrvatska ima izražene radne kapacitete i nudi višejezično okruženje. Međutim, za telefonsku podršku pri pružanju zdravstvenih usluga potrebna je visokokvalificirana, iskusna i obučena radna snaga koja nije dostupna u Hrvatskoj.

Područja za reformu

Kako bi unaprijedila svoju konkurentnost u strateškim segmentima, Hrvatska mora ojačati dijelove ekosustava svoje farmaceutske industrije:

Uvjeti potražnje

Hrvatska se poduzeća trebaju prilagoditi da bi mogla odgovoriti na potražnju unutar Europske unije (EU). Hrvatski potrošači preuzimaju kompleksne zahtjeve od kupaca iz susjednih država članica EU-a, čime se poduzeća prisiljava da budu inovativna.

Preferencije po pitanju potražnje glavnih javnih kupaca u Hrvatskoj nisu poznate. Politikom zdravstvene skrbi u Hrvatskoj promoviraju se generički lijekovi u odnosu na lijekove pod zaštićenom robnom markom s ciljem smanjenja troškova. Međutim, takva politika nije obvezna, te odluke povezane s istom mogu biti arbitrarne.

Dostupni resursi

Iako su u odnosu na susjedne zemlje plaće u Hrvatskoj niske, niska je i produktivnost rada. Štoviše, stvarna plaća raste brže nego produktivnost. Između 2000. i 2014. produktivnost je porasla za otprilike 20 %. U istom je tom razdoblju stvarna plaća porasla za više od 70 %.

Strukovno obrazovanje i obuka mogu se na bolji način uskladiti s potrebama industrije. U Hrvatskoj više ljudi diplomira na fakultetima iz tehničkih područja nego što je to slučaj u mnogim državama članicama EU-a. No farmaceutska poduzeća traže još veći stupanj specijalizacije s obzirom na određenu industriju.

Povezane i popratne industrije

Farmaceutskim je poduzećima zu Hrvatskoj potrebno više lokalnih dobavljača. Među lokalne dobavljače spadaju proizvođači aktivnih sastojaka lijekova (posebice Pliva), farmaceutskih kapsula (primjerice, ACG Lukaps) te proizvođači ambalaža. Drugi dobavljači i povezane industrije nalaze se u blizini, u istočnoj Austriji ili Sloveniji.

Farmaceutska poduzeća u Hrvatskoj nisu naročito inovativna. Farmaceutska industrija odgovorna je za više od 80 % svih istraživačko-razvojnih poslovnih troškova u Hrvatskoj, no tek nekoliko multinacionalnih poduzeća ima dominantnu ulogu na području istraživanja i razvoja. Kada je riječ o istraživačko-razvojnom intenzitetu, Hrvatska u kategoriji malih poduzeća zauzima 16. mjesto u EU-u, dok je po pitanju srednjih poduzeća na 21. mjestu.

U Hrvatskoj nedostaje podrške za inovaciju u farmaceutskoj industriji. U Hrvatskoj postoji krovna organizacija za sektor zdravstva te specijalizirane ustanove čiji je cilj poticati rast i razvoj novonastalih biotehnoloških poduzeća. Te ustanove nude podršku u obliku pružanja laboratorijske opreme, prijenosa tehnologije i poslovne obuke. No poduzeća smatraju da te ustanove ne uzimaju dovoljno u obzir njihove potrebe.

Državne vlasti

Otkad je Hrvatska postigla neovisnost, državne vlasti stalno unaprjeđuju poslovno okruženje, no i dalje ima mjesta za napredak. Hrvatska može postići napredak na područjima zemljišnih dozvola, registracije poduzeća, rješavanja insolventnosti te građevinskih dozvola. Kada je riječ o farmaceutskoj industriji, sljedeća prioritetna područja usporavaju rast:

• Jako duga kašnjenja s plaćanjem od strane javnih bolnica. Rokovi za naplatu potraživanja od 280 do 1.000 dana su predugi.
• Visoke cijene obveznih regulacijskih usluga. HALMED, regulatorno tijelo za medicinske proizvode i medicinske uređaje izdaje dozvole za registraciju proizvoda te odobrenja za njihovo stavljanje u promet. Sve više cijene koje HALMED nameće u posljednjih nekoliko godina dovele su do toga da poduzeća povlače svoje proizvode s tržišta.

Preporuke

Određene mjere mogu pomoći Hrvatskoj da bude konkurentnija u strateškim segmentima:

• Razvoj probne platforme za ispitivanje s ciljem razvoja rješenja za daljinsku kućnu skrb o pacijentima. Tom se probnom platformom mora poduzećima omogućiti da procjene i unaprijede svoja rješenja. Drugom bi se probnom platformom za ispitivanje omogućilo dionicima da uspostave platformu putem kojem bi potrošačima nudili lijekove i dodatke u slobodnoj prodaji (OTC). Probnu bi platformu provodila relevantna nadležna ministarstva ili državna poduzeća putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na temelju javne nabave. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.
• Provedba studija za pronalazak tehnoloških rješenja s ciljem potpore poduzećima u farmaceutskoj industriji pri tranziciji prema novim strateškim segmentima. Taj bi prijedlog provelo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MGPO) putem programa tehničke pomoći na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 3 godine.
• Pomoć proizvođačima pri dobivanju međunarodnih ili europskih potvrda o prikladnosti (CEP) za farmaceutske norme. Taj bi prijedlog proveo MGPO putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 6 godina.
• Uspostava programa za poslovno mentorstvo s ciljem razvijanja visokoobrazovanih pojedinaca u poduzetnike. Osnivači koji su se bavili istraživanjima vode velik broj manjih hrvatskih farmaceutskih poduzeća. Njima je potrebna pomoć u razvoju strateških poslovnih vještina i rukovoditeljskih kompetencija.Taj bi prijedlog proveli MGPO (s pomoću Europske banke za obnovu i razvoj) ili Hrvatska gospodarska komora putem programa tehničke pomoći na temelju komplementarnog sustava dodjele bespovratnih financijskih sredstava. Očekivano vrijeme trajanja: 2 godine.
• Provedba studija za prikupljanje tržišnih podataka o tehničkim zahtjevima za daljinsku kućnu skrb o pacijentima i integraciju uređaja i lijekova na ciljnim tržištima. MGPO i druge relevantne agencije proveli bi taj prijedlog putem poduzeća iz privatnog sektora. Očekivano vrijeme trajanja: 5 godina
• Osiguravanje dostupnosti podataka od zajedničkog interesa s ciljem poboljšavanja izgleda na inozemnim javnim natječajima. Podaci o općim problemima s kojima su se susretali prijašnji podnositelji zahtjeva na natječajima u državama članicama EU-a preskupi su za pojedinačna poduzeća. No podjelom troškova rasterećuje se financijsko opterećenje te to koristi svim stranama. MGPO bi putem fiducijarnog provedbenog tijela „2. razine” pružio koordinacijske usluge te jamstva za podmirivanje troškova prijave na inozemne natječaje. Očekivano vrijeme trajanja: 5 godina.